Blagaj · Hercegovina · Srednji vijek / osmansko doba

Stjepan-grad · Blagaj

Stjepan-grad zauzima prirodnu zaravan iznad strmih litica koje nadvisuju Blagaj. Njegov nepravilni obzid prati teren, s četvrtastim kulama i ulazom na istočnoj strani opisanim u prijavi Bosne i Hercegovine za UNESCO-ovu Tentativnu listu. Tvrđava je dio mnogo šireg krajolika: naselje ispod nje razvijalo se uz puteve, vodotoke i Bunu, naročito tokom osmanskog razdoblja. Razlika između visoke utvrđene rezidencije i kasnijeg grada pomaže objasniti zašto se Blagaj ne može razumjeti kroz samo jednu znamenitost. Kuće, dvorišta, vjerske građevine i trgovački prostori ispod zidina oblikovali su drugačiji raspored. Cijela prirodna i graditeljska cjelina nalazi se na UNESCO-ovoj Tentativnoj listi, što znači da je predložena za razmatranje; to nije isto što i upis na Listu svjetske baštine.

Istražite 3D model

Kroz stoljeća

Srednjovjekovno doba

Tvrđava djeluje kao zasebno teritorijalno i stambeno središte.

1447

Dokumentiran je Podblagaj, naselje ispod utvrde.

15–16. st.

Razvoj u osmanskom razdoblju oblikuje velik dio naselja u podnožju.

Arhitektura i dokazi

Istočni ulaz

Opis zaštićenog lokaliteta smješta ulaz na istok. Model prikazuje otvoreni prilazni prostor i prolazni luk; profil i dimenzije otvora su procijenjeni.

Ostaci četvrtastih kula

Prijava Komisije UNESCO-u opisuje nepravilan mnogougao sa sedam četvrtastih kula, prilagođen prirodnoj zaravni na vrhu litice. Visine i položaji pojedinačnih kula ovdje su interpretirani.

Tragovi unutrašnjih zidova

Niski tragovi zidova bez krovova dočaravaju sačuvane arheološke ostatke bez rekonstrukcije potpunih srednjovjekovnih enterijera. Njihovi položaji i visine su ilustrativni, a ne arheološki izmjereni.

Planirajte posjetu

Tvrđava se nalazi iznad Blagaja, odvojeno od tekije uz rijeku. Kao odredište koristite Stjepan-grad i planirajte uspon; tačka na karti označava tvrđavu, a ne pristup vozilom.

Upute za dolazak