Bosnian Castles

Bulozi · izvorište Miljacke · Srednjovjekovni · osmanski period

Hodidjed u Bulozima

Ovaj zapis označava ruševine kod Buloza, tradicionalno zvane Hodidjed, istočno od Sarajeva.

Lokacija
Bulozi · izvorište Miljacke
Lokalni naziv
Stari grad · Hodidjed / Hodiđed
Historijski period
Srednjovjekovni · osmanski period

Kartirane ruševine istočno od Sarajeva tradicionalno se nazivaju Hodidjed ili Stari grad. Identifikacija srednjovjekovnog Hodidjeda predmet je rasprave: istraživači su to ime povezivali i s položajem sarajevske Bijele tabije. Ovaj zapis ostaje vezan za ruševine u Bulozima i slijedi plan lokaliteta prenesen u arhitektonskoj studiji Univerziteta u Sarajevu. Gornji obori i znatno veći vanjski odbrambeni obruč prikazani su suzdržano, bez predstavljanja sporne historijske identifikacije kao riješene.

Istražite 3D model

Historija i kontekst

Zašto se prikazi razlikuju?

Studija Lejle Džumhur razmatra različita smještanja Hodidida oko Sarajeva. Kasniji osmanski dokumenti ime koriste i za tvrđavu u samom Sarajevu. Historijsko ime moglo se prenositi između mjesta sa smjenama vojnih i upravnih funkcija.

Dokazi i tumačenje

Džumhur zastupa srednjovjekovno porijeklo lokaliteta kod Buloza i kasniji prijenos imena na Vratnik. To je obrazloženo naučno tumačenje, a ne osnova da se svaki spomen Hodidjeda pripiše upravo ovim zidovima.

Kako se provjerava putopis

Među dokazima koje razmatra Džumhur nalazi se opis Katarina Zena iz šesnaestog stoljeća o utvrdi Coddidel, za koju kaže da su je sagradile Osmanlije. Alija Bejtić koristio je taj prikaz u raspravi o dva Hodidida. Džumhur analizira njegovo zaključivanje, umjesto da putopis prihvati kao neupitan zapis o gradnji. Primjer pokazuje zašto autori mogu različito čitati isti tekst: treba utvrditi mjesto i razlučiti gradnju, obnovu ili podatak lokalnog sagovornika. Sam datum putovanja ne može riješiti sva ta pitanja.

Kroz stoljeća

1940

Mazalić objavljuje plan Starog grada, kasnije prenesen u arhitektonskoj literaturi.

Arhitektura i dokazi

Gornje ruševine

Pojednostavljeni gornji obor i središnja kula slijede Mazalićev plan Starog grada, koji prenosi Univerzitet u Sarajevu.

Unutrašnje pregrade

Niski pregradni zidovi prikazuju zabilježeni kompleks bez pripisivanja nepotvrđenih namjena prostorijama.

Vanjski odbrambeni obruč

Veći donji obor i izdvojena kružna kula pojavljuju se u objavljenom planu. Visine i orijentacija prema sjeveru su procijenjeni.

Planirajte posjetu

Ruševno ziđe i neravni prilazi. Lokalno provjerite trenutnu pješačku rutu i pristup.

Upute za dolazak

Historijski izvori

Kako čitati ovu historiju

Datumi prvog pisanog spomena nisu nužno datumi gradnje. Tvrđave su često mijenjane tokom više stoljeća. Odjeljci sadrže poveznice na izvore; 3D model je interpretacija i nije dokaz izgleda svake historijske faze.

Tvrđave u blizini