Novo Goražde · Dolina Drine · Srednjovjekovni · osmanski period
Stari grad Samobor
Samobor nadvisuje krajolik gornje Drine kod Novog Goražda. Općinski historijski pregled povezuje tvrđavu s vladarima iz porodice Kosača, uključujući Sandalja Hranića i Stjepana Vukčića, te navodi osmansku vlast od 1465. godine. Nepravilne ruševine pružaju se preko strmog terena i ne treba ih svoditi na jednu samostojeću kulu. Ovo je bosanska tvrđava Samobor, a ne poznatiji ruševni zamak kraj Zagreba u Hrvatskoj. Tačan datum najranije gradnje ostavljen je otvorenim jer se objavljeni prikazi razlikuju.
Istražite 3D modelKroz stoljeća
1465
Općinski izvor bilježi prelazak tvrđave pod osmansku vlast.
Arhitektura i dokazi
Nepravilni eliptični donžon
Općinski opis pješačkog obilaska navodi nepravilni eliptični donžon sa zakrivljenim zapadnim i sjevernim zidovima. Ova studija zadržava tu posebnost kroz otvoreno, neujednačeno ziđe.
Središnji odbrambeni poprečni zid
Samobor ima prostrane odbrambene cjeline izvan ove male skupine. Prizor prikazuje samo kartirano središnje područje ruševina, s procijenjenim visinama poprečnih zidova.
Sniženi zapadni ostaci
Niski oštećeni zidovi i šut ukazuju na ruševno stanje jezgre. Oni ne predstavljaju cijelu tvrđavu, čiji vanjski obodi sežu daleko izvan ovdje korištenog kartiranog poligona.
Planirajte posjetu
Provjerite prilaz i trenutnu dostupnost kod lokalnih službi za zaštitu baštine; tačka u atlasu je približna i ne predstavlja geodetski snimljenu pješačku stazu.
Upute za dolazak