Novo Goražde · Dolina Drine · Srednjovjekovni · osmanski period

Stari grad Samobor

Samobor kod Novog Goražda bio je značajno uporište Kosača iznad gornjeg Podrinja, različito od Samobora u Hrvatskoj.

Lokacija: Novo Goražde · Dolina Drine
Lokalni naziv: Stari grad Samobor
Historijski period: Srednjovjekovni · osmanski period

Samobor nadvisuje krajolik gornje Drine kod Novog Goražda. Općinski historijski pregled povezuje tvrđavu s vladarima iz porodice Kosača, uključujući Sandalja Hranića i Stjepana Vukčića, te navodi osmansku vlast od 1465. godine. Nepravilne ruševine pružaju se preko strmog terena i ne treba ih svoditi na jednu samostojeću kulu. Ovo je bosanska tvrđava Samobor, a ne poznatiji ruševni zamak kraj Zagreba u Hrvatskoj. Tačan datum najranije gradnje ostavljen je otvorenim jer se objavljeni prikazi razlikuju.

Istražite 3D model

Historija i kontekst

Sjedište porodice Kosača

Općinski prikaz povezuje Samobor sa Sandaljem Hranićem i njegovim sinovcem Stjepanom Vukčićem Kosačom. Opisuje mjesto primanja izaslanika i trgovaca te nadzora karavanskog prometa. Osmanska vlast datirana je u 1465. godinu. Ove uloge objašnjavaju zašto je lokalitet spajao odbranu s poslovima velikaškog domaćinstva.

Općina Novo Goražde · historijski pregled

Sačuvana branič-kula

Općinski izvještaj o planinarskoj posjeti opisuje nepravilno eliptičnu branič-kulu sa zaobljenim sjevernim i zapadnim zidom, iznad kanjona Janjine kod Ustiprače. Navodi 1397. kao prvi pisani spomen. Drugi općinski tekst donosi drugačiju ranu hronologiju, pa ovdje ne tvrdimo jednu preciznu godinu gradnje.

Općina Novo Goražde · terenski prikaz Samobora

Tvrđava u kulturnom krajoliku

Veze Samobora s Kosačama vode i izvan vojne historije. Općinski prikaz povezuje Stjepana Vukčića Kosaču s crkvom svetog Georgija u Donjoj Sopotnici, u kojoj je kasnije djelovala rana štamparija. Crkva i tvrđava su zasebni spomenici, ali zajedno šire sliku ovog dijela Drine: vlastela, trgovina, vjersko pokroviteljstvo i štampanje knjiga pripadali su istom regionalnom prostoru. Štampariju zato u rekonstrukciji ne treba smjestiti unutar Samobora. Njeno mjesto bila je crkva, a ne tvrđava.

Općina Novo Goražde · historijski pregled

Kroz stoljeća

1465

Općinski izvor bilježi prelazak tvrđave pod osmansku vlast.

Arhitektura i dokazi

Nepravilni eliptični donžon

Općinski opis pješačkog obilaska navodi nepravilni eliptični donžon sa zakrivljenim zapadnim i sjevernim zidovima. Ova studija zadržava tu posebnost kroz otvoreno, neujednačeno ziđe.

Središnji odbrambeni poprečni zid

Samobor ima prostrane odbrambene cjeline izvan ove male skupine. Prizor prikazuje samo kartirano središnje područje ruševina, s procijenjenim visinama poprečnih zidova.

Sniženi zapadni ostaci

Niski oštećeni zidovi i šut ukazuju na ruševno stanje jezgre. Oni ne predstavljaju cijelu tvrđavu, čiji vanjski obodi sežu daleko izvan ovdje korištenog kartiranog poligona.

Planirajte posjetu

Provjerite prilaz i trenutnu dostupnost kod lokalnih službi za zaštitu baštine; tačka u atlasu je približna i ne predstavlja geodetski snimljenu pješačku stazu.

Upute za dolazak

Historijski izvori

Kako čitati ovu historiju

Datumi prvog pisanog spomena nisu nužno datumi gradnje. Tvrđave su često mijenjane tokom više stoljeća. Odjeljci sadrže poveznice na izvore; 3D model je interpretacija i nije dokaz izgleda svake historijske faze.