Bobovac: dvor i grobnice bosanskih kraljeva

Dvor unutar bedema

Bobovac je bio kraljevsko sjedište. Tvrtko I, Ostoja, Tvrtko II i Tomaš ondje su boravili i izdavali isprave, obavljajući vladarske poslove u utvrđenom naselju sjeverno od Kraljeve Sutjeske. Kompleks je obuhvatao citadelu, posebno izdvojen vladarski dvor i sakralne građevine unutar bedema. U pisanim izvorima pojavljuje se u vezi s Dušanovim pohodom na Bosnu 1349–50. godine. Osmanlije su ga zauzele u maju 1463, ali život utvrđenja nije odmah prestao: još se u mirovnim ugovorima iz šesnaestog stoljeća navodi među sultanovim posjedima.

• Hrvatska enciklopedija · Bobovac

Kruna iznad prozora palače

Klesani prozorski ulomak u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine čuva dio ukrasa palače. Iznad gotičkog slova R nalazi se kruna s ljiljanima. Muzej predmet datira u četrnaesto ili petnaesto stoljeće, a kraljevsku simboliku povezuje s dinastijom Kotromanića. Ulomak potječe iz gornje palače, uske zgrade s malom kapelom i velikim prozorima podijeljenim na dva ili tri otvora. Tako pažljivo obrađen kamen pripadao je prostorijama koje su, uz smještaj dvorskog domaćinstva, trebale iskazivati vladarski položaj.

• Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine · Gotički natprozornik s Bobovca

Kraljevske grobnice

Bobovac je bio i mjesto ukopa više bosanskih kraljeva. Njihove nadgrobne ploče sačuvane su u ulomcima, što otežava prepoznavanje pojedinačnih spomenika. Arheolog Mirsad Sijarić ponovo je analizirao sačuvane dijelove i utvrdio postojanje ranije neprepoznate ploče. Objavljena studija razmatra odnose među ulomcima i podatke koje pružaju o kraljevskoj nadgrobnoj skulpturi na Bobovcu.

• Mirsad Sijarić · Nadgrobne ploče tri bosanska kralja

Tomaševo lice u crvenom kamenu

Među najupečatljivijim ulomcima nalaze se lice i brada pripisani kralju Stjepanu Tomašu, koji je vladao od 1443. do 1461. godine. Muzejska atribucija zasniva se na sačuvanim heraldičkim detaljima. Ploče su prikazivale vladare u ležećem položaju, a izrađene su od crvenog krečnjaka dopremljenog iz sjeverne Mađarske. Skupocjeni materijal povezivao je njihove spomenike sa širom dvorskom tradicijom. Njegova boja podsjećala je na porfir, kamen povezan s carskim i kraljevskim ukopima još od antike. Sačuvani portret tako svjedoči i o pojedinom kralju i o položaju koji je njegov spomenik trebao iskazati.

• Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine · Fragment nadgrobne ploče Stjepana Tomaša

Bobovac i Kraljeva Sutjeska

Kraljevski prostor obuhvatao je i susjednu Kraljevu Sutjesku. Historičar arhitekture Miroslav Malinović ova dva mjesta opisuje kao zajedničko sjedište srednjovjekovnih bosanskih vladara. Sutješki franjevački kompleks nastavio je živjeti i nakon kraljevstva: preživio je Veliki bečki rat 1683–99, a kasnije je znatno pregrađen. Današnji samostan dovršen je 1892. prema projektu Johanna Holza, dok je crkva Josipa Vancaša završena 1908. godine. Velike građevine koje se danas ondje vide pripadaju toj kasnijoj historiji, dok ulomci bobovačke palače čuvaju mnogo stariju fazu kraljevskog naručivanja umjetnina u blizini.

• Miroslav Malinović · Arhitektura franjevačkog kompleksa u Kraljevoj Sutjesci

Istražite tvrđave iz ove priče