Maglaj · Dolina Bosne · Zabilježeno 1408

Maglajska tvrđava

Maglajska utvrda uzdiže se na istaknutoj stijeni iznad desne obale Bosne, uz obronke Ozrena. Njeni odbrambeni zidovi i kule prilagođeni su zahtjevnom terenu, što lokalitet čvrsto povezuje s riječnim koridorom ispod njega. Općina navodi spomen u povelji kralja Sigismunda iz 1408. godine. Iako su joj počeci srednjovjekovni, osmanski graditelji dali su tvrđavi velik dio konačnog oblika. Kasniji sukobi, popravke i promjene vlasti također pripadaju njenoj priči. Sahat-kula posebno je prepoznatljiv dio sačuvane cjeline. Umjesto da lokalitet posmatramo kao nepromjenjivu srednjovjekovnu scenu, korisnije je uočavati kako su njegove kapije, kule i obzidi postepeno prilagođavani. I savremena obnova utjecala je na ono što posjetioci danas vide.

Istražite 3D model

Kroz stoljeća

1408

Maglaj se po imenu pojavljuje u povelji kralja Sigismunda.

Osmansko doba

Tvrđava dobija velik dio konačnog arhitektonskog oblika.

1996–2011

Općinski zapisi opisuju radove na sahat-kuli, kapijama i stepenicama.

Arhitektura i dokazi

Sahat-kula

Sahat-kula pripada donjem obzidanom prostoru i prepoznatljivo je sačuvano obilježje Maglaja. Model koristi vitko, krečeno tijelo i četverovodni krov; arhitektonski detalji su približni.

Širbegova ulazna kula

Konzervatorski opis navodi ulaznu kulu široku 8 m i visoku 12 m. Stepenice povezuju uski zapadni prilaz s gornjim dvorištem, približno 6 m iznad donjeg obzidanog prostora.

Snižena glavna kula i kazamati

Srednjovjekovna odbrambena kula preoblikovana je u nizak, nepravilan artiljerijski bastion. Federalna konzervatorska studija navodi dva sačuvana kazamata duž istočne strane. Ovaj prikaz zadržava te prostore niskim i natkrivenim, umjesto da izmišlja cjelovitu srednjovjekovnu glavnu kulu.

Planirajte posjetu

Tvrđava nadvisuje stari dio Maglaja na Bosni. Prilaz se uspinje historijskim terenom; provjerite lokalne informacije za posjetioce radi trenutnih uslova ulaska.

Upute za dolazak